1.4.2 Prospojnik

Prospojnik (engl. switch) je aktivni mrežni uređaj koji radi na razini podatkovne veze OSI referentnog modela. Njegova osnovna funkcija je prospajati okvire primljene na jednom priključku (engl. port) samo na onaj priključak gdje se nalazi odredište okvira. Ovakvo filtriranje prometa prospojnik radi po MAC adresi odredišta iz zaglavlja okvira.

Da bi prospojnik mogao prospajati okvire mora izgraditi tablicu prospajanja. Tablica prospajanja (engl. switching table) sadrži parove (MAC adresa, broj priključka). Postupak izgradnje tablice prospajanja je sljedeći: Kada prospojnik primi okvir koji treba proslijediti, pogleda izvorišnu MAC adresu okvira, ako u tablici prospajanja do tada nije postojala ta adresa napravi par (Izvorišni priključak, MAC adresa). Nakon toga provjeri postoji li odredišna MAC adresa u tablici prospajanja te ako postoji, proslijedi okvir na odgovarajući priključak. Ako MAC adresa odredišta ne postoji u tablici, okvir proslijedi na sve priključke osim na onaj s kojeg je došao (radi se razašiljanje okvira). Prospojnik razašilja okvire na sve svoje priključke dok ne popuni tablicu prospajanja.

Postoje tri načina prospajanja okvira:

• Pohrani i proslijedi (engl. store-and-forward) – Najprije se svaki okvir učita u međuspremnik, a nakon toga ga se šalje na odredište. Prednost ovog načina je u ograničenju prijenosa neispravnih okvira. Nedostatak je veliko kašnjenje koje ovisi o duljini okvira
• Reži i proslijedi (engl. cut-and-through) – Prospojnik počinje prosljeđivati okvir čim utvrdi izlazni priključak. Ovakav način prospajanja je moguć samo za okvire koji idu prema priključku koji djeluje na istoj ili manjoj brzini od izvorišnog priključka. Prednost ovakvog načina prospajanja je manje kašnjenje. Nedostatak je što se može proslijediti paket s greškom jer se bitovi za provjeru greške nalaze tek na kraju okvira
• Slobodni fragment (engl. fragment-free) – Pohranjuje okvir do prvih 64 okteta i izbjegava prenošenje okvira manje duljine od dopuštene.

S obzirom na činjenicu da prospojnik razdvaja domene kolizije, imamo situaciju da je svaki korisnik jedna domena kolizije, što u praksi znači da kolizija nema. Time nismo utjecali na domene prostiranja. Domene prostiranja razdvajamo koristeći virtualne lokalne mreže. O domenama kolizije i prostiranja će biti riječi u poglavlju 2.3.1, a o virtualnim lokalnim mrežama u poglavlju 2.4.

Arhitektura prospojnika prikazana je na slici 1-6.

Slika 1-6: Arhitektura prospojnika

Sadržaj