3.1.1 IP adresa

IP adresa se koristi za adresiranje na internet razini TCP/IP arhitekture, To je jedinstvena adresa svakog uređaja spojenog na mrežu, preciznije rečeno svakog mrežnog sučelja na mreži. Treba napomenuti da će uređaji koji imaju više sučelja prema mreži, tj. više mrežnih kartica, imati jednu IP adresu za svako sučelje.

IP adresa, kod IPv4 protokola je veličine 32 bita tj. četiri okteta i sastoji se od dva dijela:

Zapisuje se kao četiri broja u decimalnom obliku međusobno odvojena točkama:

N.N.N.N

gdje je svaki broj N decimalni broj veličine jednog okteta kada se zapiše binarno i može imati decimalnu vrijednosti u granicama od 0 do 255. Značenje svakog broja i svakog bita unutar binarnog broja ovisi o klasi mreže. Prvi broj uvijek pripada adresi mreže. Najznačajniji bitovi prvog broja određuju mrežnu klasu IP adrese, a time je određeno i koji dio cijele IP adrese čini adresu mreže, a koji adresu računala. Adrese računala dodjeljuju se lokalno, a dodjeljuje ih administrator mreže.

Primjer IP adrese u decimalnom obliku:

192.168.1.30

u binarnom obliku adresa izgleda ovako:

11000000 10101000 00000001 00011110

Ovo je privatna IP adresa klase C, njena adresa mreže je 192.168.1, a adresa računala je .30, uz mrežnu masku 255.255.255.0.

IP adrese su grupirane u pet mrežnih klasa A, B, C, D i E kao što je prikazano na slici 3-2.

Klase IP adresa
Slika 3-2: Klase IP adresa

Važno je reći da adrese svih mrežnih klasa sa svim bitovima adrese računala u nuli označavaju samu mrežu; npr. adresa 161.53.0.0 je adresa mreže 161.53 klase B, a adrese sa svim bitovima adrese računala u jedinici su adrese razašiljanja (engl. broadcast) za pojedinu mrežu. Paket upućen na adresu razašiljanja isporučuje se svim računalima na toj mreži. Npr. paket poslan na 161.53.255.255 bit će dostavljen svim računalima u mreži 161.53.0.0. Zbog toga se broj raspoloživih adresa za računala u pojedinoj mreži računa po formuli:

R = 2n - 2

gdje je:

R - Broj računala koje možemo adresirati,
n - Broj bitova koji se koristi za adresu računala.

Da bi smanjili domene prostiranja segmentiramo mrežu na internet razini tako da radimo podmrežavanje koje će biti razmatrano u poglavlju 3.1.2.

Osim javnih adresa koje su vidljive na internetu postoje i privatne IP adrese koje se koriste za komunikaciju unutar jednog autonomnog sustava i nisu vidljive na internetu. Primjenom privatnih IP adresa unutarnja mreža može biti vidljiva na internetu samo preko jedne javne IP adrese, čime se povećava sigurnost mreže i smanjuje potrošnja javnih IP adresa. Također, organizacija može platiti ISP-u samo jednu javnu adresu, a unutar svog autonomnog sustava imati proizvoljno veliku mrežu. Usmjernici na internetu odbacuju sve pakete s privatnim IP adresama.

Opseg privatnih IP adresa prema RFC 1918 je:

Internet protokol (verzija 4) Internet protokol (verzija 4) Podmrežavanje
Sadržaj